Nimucyo tuzirikane amasomo ya Liturjiya yo kuri iki cyumweru duhimbazaho Umunsi mukuru wa Batisimu ya Nyagasani.I.Isomo ryo mu gitabo cy’Umuhanuzi Izayi: 40,1-5.9-11.
Nimuhumurize umuryango wanjye, nimuwuhumurize-ni ko Imana ivuze- nimukomeze Yeruzalemu; muyimenyeshe ko ubucakara bwayo burangiye, igihano cyayo kikaba gihanaguwe. Uhoraho yayihannye yihanukiriye, kubera amakosa yayo. Ijwi rirarangurura riti «Nimutegure mu butayu inzira y’Uhoraho, muringanirize Imana yacu umuhanda ahantu h’amayaga. Akabande kose gasibanganywe, umusozi wose n’akanunga kose bisizwe, n’imanga ihinduke ikibaya. Nuko ikuzo ry’Uhoraho rizigaragaze, ibinyamubiri byose bizaribonere icyarimwe, bimenye ko Uhoraho yavuze.»
Naho wowe, zamuka ku musozi muremure, urangurure ijwi, wowe uzaniye Siyoni inkuru nziza, ntutinye, wowe ntumwa y’inkuru nziza igenewe Yeruzalemu ! Rangurura ijwi ubwire imigi ya Yuda uti «Dore Imana yanyu!» Ni byo koko, dore Nyagasani Imana ! Araje n’imbaraga nyinshi,
afite amaboko, aje gutegeka; dore azanye n’iminyago, abo yatabaye bamubanje imbere. Ameze nk’umushumba uragiye ubushyo, akabwegeranya n’ukuboko kwe ; abana b’intama akabatwara mu gituza cye, intama z’imbyeyi akazemera mu rwuri rutoshye.
II. Iri somo ritwunguye iki ?
« Nimuhumurize umuryango wanjye … ».
Iri jambo « guhumuriza » ryakoreshejwe na Bibiliya ntagatifu rishobora gusobanuro ibintu bibiri. Hari impamvu ebyiri zishobora gutuma umuntu akenera guhumurizwa : iyo afite ubwoba n’iyo afite agahinda . Ufite ubwoba agira impumu kuko umutima uba wamuvuyemo biturutse ku mpamvu y’uko yenda kugirirwa nabi . Aba akeneye uwamuba hafi, akamutabara, akamuha « protection ».
Gusa uguhumurizwa kuvugwa muri Liturujiya y’uyu munsi ni ukw’abafite agahinda. Ijambo ryakoreshejwe mu gifaransa ni » Consolez mon peuple » . Ni naryo ryakoreshejwe mu rurimi rw’ Icyongereza « console my people ».
Kugira agahinda bisobanura iki ? Umuntu yiyumvamo icyiyumviro cy’agahinda, iyo yatakaje umuntu yakundaga (gupfusha) cyangwa se ikintu yari akomeyeho(uburanga, ubuzima buzira umuze, kwibwa amafaranga, gusenyerwa inzu, gutakaza icyubahiro, ubusugi…..). Icyo gihe umuntu yiyumvamo ugusenyagurika(icyunamo), akabihirwa, akababara mu mutima we, bikagaragara no ku mubiri inyuma.
Umuntu ufite agahinda arangwa n’uko atacyishimira kubaho mu kivunge ahubwo agashaka kwifungirana wenyine, ngo arire rubanda itamureba. Ariko n’ubwo yumvisha abantu bose bamukikije ko atabakeneye ahubwo akaba akeneye kwifungirana no kuba wenyine, umutima we uba utegereje(attente) ikintu kimwe gusa gikomeye : aba akeneye ko hagira umuntu umusanga aho yihugitse, akamuba hafi, akamubwira »mporempore », « akamuhumuriza, » akamuha « consolation ». Iyo ubaye hafi umuntu ufiteagahinda, ukamufasha, iyo amaze kugarura ubuyanja arabigukundira cyane.
Umugabo cyangwa umugore udafata igihe cyo kuba hafi mugenzi we mu bihe by’agahinda, aba asenya urugo. Umubyeyi utita ku gahinda k’umwana we ngo amube hafi aba yitandukanyije nawe bidasubirwaho. Umwana utigera wita ku gahinda k’umubyeyi we ngo amuhe « consolation »ikenewe ntacyo baba bagipfana.
Umuntu ku giti cye siwe wenyine ukenera « consolation », n’umuryango wose cyangwa igihugu cyose gishobora kugwa mu gahinda, kigakenera « Consolation ».
Ubutumwa bwahawe Umuhanuzi Izayi ni ubwo guha « consolation » umuryango w’Imana. Yatumwe kumenyesha umuryango wa Israeli wari waratakaje igihugu ukajyanwa bunyago i Babiloni(hagati y’imyaka 587-538 mbere ya Yezu) ko igihe cy’ubucakara kirangiye, ko bagiye gusubizwa mu gihugu cy’isezerano. Iyo koko yari inkuru nziza itera ‘morali’ abari baraheranwe n’agahinda ko kugirwa abacakara mu mahanga kubera kwamburwa igihugu cyabo. Kubwirwa ko Uhoraho Imana atabibagiwe, ko azi agahinda kabo kandi akitaho niyo Nkurunziza bari bakeneye. Nanone Uhora Imana yagombye kwifashisha umuhanuzi Izayi kugirango iyi nkurunziza igere kuri rubanda. Biratwibutsa rya banga rikomeye duhishurirwa mu bihe bya Noheli ko Imana ikiza abantu ikoresheje abandi bantu, ko ntayandi maboko, amaso, amatwi,ururimi …Imana igira atari ibi byacu !
III. ISOMO ku Banyarwanda
Igihugu cy’u Rwanda cyahuye n’akaga gakomeye , abantu benshi cyane baricwa, ibintu by’agaciro birasahurwa ibindi byinshi birangizwa. Abakomeje kubaho bararirira mu myotsi, benshi buzuye gereza zo mu Rwanda no mu mahanga, abandi bakwiriye imishwaro, bajya kuba mu mahanga batahisemo. Mu mitima y’Abanyarwanda benshi AGAHINDA ni kose.
Ntabwo rero Abanyarwanda bashobora gutandukana n’icyiyumviro cy’agahinda badashyikirijwe Inkuru nziza y’uko Imana ikibibuka kandi ko icyakomeje kubatera impumu kigiye gukurwaho.
Nyamara twese tuzi neza ko icyapfakaje abanyarwanda , kikabagira imfubyi n’inshike, kikabambura imitungo yabo …. ari ubutegetsi bubi bw’udutsiko duharanira inyungu zatwo gusa.
Muri iyi minsi ubutegetsi bw’Agatsiko bwagaragaje bidasubirwaho ko nabwo ikibushishikaje ari inyungu z’umuntu umwe gusa n’umuryango we . Amahoro y’Abanyarwanda n’umunezero wabo ntabwo aribyo bitayeho. Iyo baba bashyize imbere umukiro w’Abanyarwanda bari guha agaciro umuco mwiza wo guhererekanya ubutegetsi mu mahoro ! Kandi nyamara ntibayobewe ko kwigundiriza ku butegetsi ubuziraherezo bikwega intambara n’umwiryane mu benegihugu. Guha « consolation » abenegihugu batagira umubare bazonzwe n’agahinda sibyo bibashishikaje. Iyo baza kuba bashishikajwe n’umunezero w’Abanyarwanda bose ntabwo bari kwimika irondakoko n’uguhezwa kwa bamwe kugeza ubwo igice kimwe cy’Abanyarwanda cyamburwa uburenganzira bwo gushyingura ababo mu cyubahiro no kubibuka uko bikwiye! Umuhanzi Kizito Mihigo (uri kuborera mu gihome azira amaherere !) mu ndirimbo yise urugamba rwo kwibohora, yabirimbye neza ati » Imizi y’inzagano mu bantu, ni ukutagira ubwigenge ».
None se ukore iki ?
Abanyarwanda ubwabo bifitemo ubushobozi bwo gufata ICYEMEZO cyo guhagarika igihe cy’ubucakara n’ubwikanyize hagatangira igihe cy’amahoro n’ubwigenge. Umwaka w’2017 ni italiki nziza abenegihugu bashobora gutegura nk’izazana impinduka nyayo ikenewe mu Rwanda , tukanga twivuye inyuma « MANDA ya GATATU » izasubiza u Rwanda mu butegetsi busa n’ingoma ya cyami na gihake. « Nta manda ya gatatu », ngiyo intero.
Kubera ko natwe ubwacu twahisemo kuba mu b’imbere bashishikariye urwo rugamba rwo kwibohoza ku ngoyi y’Agatsiko, ntitwabura kubwira rubanda tweruye tuti « Uwemera, naze ».
Muri urwo rwego, uyu munsi mukuru Abakiristu bahimbaza w’Ukubatizwa kwa Nyagasani ufite ikintu gikomeye utwigisha.
Kubatizwa ni ukwinikwa ! Kandi kwinikwa mu mazi siyo ntego ahubwo ni inzira ikoresha imvugo shusho(=isakaramentu bivuga ikimenyetso). Ni nka wa mugani ugana akariho. Batisimu nyakuri ni ukwinikwa mu byo wemera, ni ukwinjira wese mubyo wahisemo . Ni ukwiyemeza, ubutarora inyuma. Iyo ukora ibyo utemera ntacyo ugeraho. Iyo wemera , n’ibyasaga n’ibikomeye cyane biroroha, bigashoboka. Kwemera ntibyabujije Yezu kubabazwa no kwicwa ariko byamuhaye kuzuka mu bapfuye, aba acunguye atyo imbaga nyamwishi y’abari barabaye abacaka b’ubwoba bw’urupfu, kuko yabahishuriye rya banga risumba ayandi ko « Hakurya y’imva hari ubugingo ». Ariko nanone iyo ni imwe muri za mvugo yumvwa n’abemera gusa !
Ndasaba abemera, bakaba biyumvamo ko impinduka nziza ishoboka mu Rwanda mu mwaka wa 2017, ko bahagaruka, « bakabatizwa » bityo bakabona guhabwa imbaraga nshya. Niyo mpamvu nanjye nshoje ntera nti « Uwemera naze dufatanye urugendo ».
Mugire mwese umunsi mwiza wa Batisimu ya Nyagasani,
Uwanyu, Padiri Thomas Nahimana.
Nimuhumurize umuryango wanjye, nimuwuhumurize-ni ko Imana ivuze- nimukomeze Yeruzalemu; muyimenyeshe ko ubucakara bwayo burangiye, igihano cyayo kikaba gihanaguwe. Uhoraho yayihannye yihanukiriye, kubera amakosa yayo. Ijwi rirarangurura riti «Nimutegure mu butayu inzira y’Uhoraho, muringanirize Imana yacu umuhanda ahantu h’amayaga. Akabande kose gasibanganywe, umusozi wose n’akanunga kose bisizwe, n’imanga ihinduke ikibaya. Nuko ikuzo ry’Uhoraho rizigaragaze, ibinyamubiri byose bizaribonere icyarimwe, bimenye ko Uhoraho yavuze.»
Naho wowe, zamuka ku musozi muremure, urangurure ijwi, wowe uzaniye Siyoni inkuru nziza, ntutinye, wowe ntumwa y’inkuru nziza igenewe Yeruzalemu ! Rangurura ijwi ubwire imigi ya Yuda uti «Dore Imana yanyu!» Ni byo koko, dore Nyagasani Imana ! Araje n’imbaraga nyinshi,
afite amaboko, aje gutegeka; dore azanye n’iminyago, abo yatabaye bamubanje imbere. Ameze nk’umushumba uragiye ubushyo, akabwegeranya n’ukuboko kwe ; abana b’intama akabatwara mu gituza cye, intama z’imbyeyi akazemera mu rwuri rutoshye.
II. Iri somo ritwunguye iki ?
« Nimuhumurize umuryango wanjye … ».
Iri jambo « guhumuriza » ryakoreshejwe na Bibiliya ntagatifu rishobora gusobanuro ibintu bibiri. Hari impamvu ebyiri zishobora gutuma umuntu akenera guhumurizwa : iyo afite ubwoba n’iyo afite agahinda . Ufite ubwoba agira impumu kuko umutima uba wamuvuyemo biturutse ku mpamvu y’uko yenda kugirirwa nabi . Aba akeneye uwamuba hafi, akamutabara, akamuha « protection ».
Gusa uguhumurizwa kuvugwa muri Liturujiya y’uyu munsi ni ukw’abafite agahinda. Ijambo ryakoreshejwe mu gifaransa ni » Consolez mon peuple » . Ni naryo ryakoreshejwe mu rurimi rw’ Icyongereza « console my people ».
Kugira agahinda bisobanura iki ? Umuntu yiyumvamo icyiyumviro cy’agahinda, iyo yatakaje umuntu yakundaga (gupfusha) cyangwa se ikintu yari akomeyeho(uburanga, ubuzima buzira umuze, kwibwa amafaranga, gusenyerwa inzu, gutakaza icyubahiro, ubusugi…..). Icyo gihe umuntu yiyumvamo ugusenyagurika(icyunamo), akabihirwa, akababara mu mutima we, bikagaragara no ku mubiri inyuma.
Umuntu ufite agahinda arangwa n’uko atacyishimira kubaho mu kivunge ahubwo agashaka kwifungirana wenyine, ngo arire rubanda itamureba. Ariko n’ubwo yumvisha abantu bose bamukikije ko atabakeneye ahubwo akaba akeneye kwifungirana no kuba wenyine, umutima we uba utegereje(attente) ikintu kimwe gusa gikomeye : aba akeneye ko hagira umuntu umusanga aho yihugitse, akamuba hafi, akamubwira »mporempore », « akamuhumuriza, » akamuha « consolation ». Iyo ubaye hafi umuntu ufiteagahinda, ukamufasha, iyo amaze kugarura ubuyanja arabigukundira cyane.
Umugabo cyangwa umugore udafata igihe cyo kuba hafi mugenzi we mu bihe by’agahinda, aba asenya urugo. Umubyeyi utita ku gahinda k’umwana we ngo amube hafi aba yitandukanyije nawe bidasubirwaho. Umwana utigera wita ku gahinda k’umubyeyi we ngo amuhe « consolation »ikenewe ntacyo baba bagipfana.
Umuntu ku giti cye siwe wenyine ukenera « consolation », n’umuryango wose cyangwa igihugu cyose gishobora kugwa mu gahinda, kigakenera « Consolation ».
Ubutumwa bwahawe Umuhanuzi Izayi ni ubwo guha « consolation » umuryango w’Imana. Yatumwe kumenyesha umuryango wa Israeli wari waratakaje igihugu ukajyanwa bunyago i Babiloni(hagati y’imyaka 587-538 mbere ya Yezu) ko igihe cy’ubucakara kirangiye, ko bagiye gusubizwa mu gihugu cy’isezerano. Iyo koko yari inkuru nziza itera ‘morali’ abari baraheranwe n’agahinda ko kugirwa abacakara mu mahanga kubera kwamburwa igihugu cyabo. Kubwirwa ko Uhoraho Imana atabibagiwe, ko azi agahinda kabo kandi akitaho niyo Nkurunziza bari bakeneye. Nanone Uhora Imana yagombye kwifashisha umuhanuzi Izayi kugirango iyi nkurunziza igere kuri rubanda. Biratwibutsa rya banga rikomeye duhishurirwa mu bihe bya Noheli ko Imana ikiza abantu ikoresheje abandi bantu, ko ntayandi maboko, amaso, amatwi,ururimi …Imana igira atari ibi byacu !
III. ISOMO ku Banyarwanda
Igihugu cy’u Rwanda cyahuye n’akaga gakomeye , abantu benshi cyane baricwa, ibintu by’agaciro birasahurwa ibindi byinshi birangizwa. Abakomeje kubaho bararirira mu myotsi, benshi buzuye gereza zo mu Rwanda no mu mahanga, abandi bakwiriye imishwaro, bajya kuba mu mahanga batahisemo. Mu mitima y’Abanyarwanda benshi AGAHINDA ni kose.
Ntabwo rero Abanyarwanda bashobora gutandukana n’icyiyumviro cy’agahinda badashyikirijwe Inkuru nziza y’uko Imana ikibibuka kandi ko icyakomeje kubatera impumu kigiye gukurwaho.
Nyamara twese tuzi neza ko icyapfakaje abanyarwanda , kikabagira imfubyi n’inshike, kikabambura imitungo yabo …. ari ubutegetsi bubi bw’udutsiko duharanira inyungu zatwo gusa.
Muri iyi minsi ubutegetsi bw’Agatsiko bwagaragaje bidasubirwaho ko nabwo ikibushishikaje ari inyungu z’umuntu umwe gusa n’umuryango we . Amahoro y’Abanyarwanda n’umunezero wabo ntabwo aribyo bitayeho. Iyo baba bashyize imbere umukiro w’Abanyarwanda bari guha agaciro umuco mwiza wo guhererekanya ubutegetsi mu mahoro ! Kandi nyamara ntibayobewe ko kwigundiriza ku butegetsi ubuziraherezo bikwega intambara n’umwiryane mu benegihugu. Guha « consolation » abenegihugu batagira umubare bazonzwe n’agahinda sibyo bibashishikaje. Iyo baza kuba bashishikajwe n’umunezero w’Abanyarwanda bose ntabwo bari kwimika irondakoko n’uguhezwa kwa bamwe kugeza ubwo igice kimwe cy’Abanyarwanda cyamburwa uburenganzira bwo gushyingura ababo mu cyubahiro no kubibuka uko bikwiye! Umuhanzi Kizito Mihigo (uri kuborera mu gihome azira amaherere !) mu ndirimbo yise urugamba rwo kwibohora, yabirimbye neza ati » Imizi y’inzagano mu bantu, ni ukutagira ubwigenge ».
None se ukore iki ?
Abanyarwanda ubwabo bifitemo ubushobozi bwo gufata ICYEMEZO cyo guhagarika igihe cy’ubucakara n’ubwikanyize hagatangira igihe cy’amahoro n’ubwigenge. Umwaka w’2017 ni italiki nziza abenegihugu bashobora gutegura nk’izazana impinduka nyayo ikenewe mu Rwanda , tukanga twivuye inyuma « MANDA ya GATATU » izasubiza u Rwanda mu butegetsi busa n’ingoma ya cyami na gihake. « Nta manda ya gatatu », ngiyo intero.
Kubera ko natwe ubwacu twahisemo kuba mu b’imbere bashishikariye urwo rugamba rwo kwibohoza ku ngoyi y’Agatsiko, ntitwabura kubwira rubanda tweruye tuti « Uwemera, naze ».
Muri urwo rwego, uyu munsi mukuru Abakiristu bahimbaza w’Ukubatizwa kwa Nyagasani ufite ikintu gikomeye utwigisha.
Kubatizwa ni ukwinikwa ! Kandi kwinikwa mu mazi siyo ntego ahubwo ni inzira ikoresha imvugo shusho(=isakaramentu bivuga ikimenyetso). Ni nka wa mugani ugana akariho. Batisimu nyakuri ni ukwinikwa mu byo wemera, ni ukwinjira wese mubyo wahisemo . Ni ukwiyemeza, ubutarora inyuma. Iyo ukora ibyo utemera ntacyo ugeraho. Iyo wemera , n’ibyasaga n’ibikomeye cyane biroroha, bigashoboka. Kwemera ntibyabujije Yezu kubabazwa no kwicwa ariko byamuhaye kuzuka mu bapfuye, aba acunguye atyo imbaga nyamwishi y’abari barabaye abacaka b’ubwoba bw’urupfu, kuko yabahishuriye rya banga risumba ayandi ko « Hakurya y’imva hari ubugingo ». Ariko nanone iyo ni imwe muri za mvugo yumvwa n’abemera gusa !
Ndasaba abemera, bakaba biyumvamo ko impinduka nziza ishoboka mu Rwanda mu mwaka wa 2017, ko bahagaruka, « bakabatizwa » bityo bakabona guhabwa imbaraga nshya. Niyo mpamvu nanjye nshoje ntera nti « Uwemera naze dufatanye urugendo ».
Mugire mwese umunsi mwiza wa Batisimu ya Nyagasani,
Uwanyu, Padiri Thomas Nahimana.